Muška narodna nošnja Gacke

  1. KOŠULJA izrađena od bijelog tkanog finog platna. Na prsima ukrašena faldicama (taljkicama), kopča se sa četiri dugmeta ili veže sa četri vezice na prsima. Rukavi su širi a oko ruke imaju manžetu koja se također kopča ili veže vezicama. Na ramenima košulja ima male umetke a ispod ruke ušiven je trokut. Košulja mora biti komotna.
  2. HLAČE BREVENKE hlače sašivene do pola lista po uzorku na jahaće hlače. Izrađivale su se od tkanog i stupanog sukna farbanog u crno ili otkanog od crne vune. Ove hlače imale su vezene ukrase na prednjem djelu u pojedinim selima Ličkog kraja (uglavnom Lovinac, Lapac, okolica Gospića) dok je u okolici Otočca i Gacke doline uglavnom bilo bez dodatnih ukrasa opasane kožnim kaišem ili pletenom špagom (brdešnjakom).U donjem djelu nogavice , ispod koljena hlače su bile uže i kopčale se sa 2 dugmeta ili parića. Ove hlače nosile su se zimi u svim prilikama i bile su i radne i svečane dok su se ljeti u svečanim prilikama (svadbe ili crkvene proslave) nosile i bijele gaće.
  3. BUŠT ILI PRSLUK šiven od crnog ili crvenog sukna do struka ili ispod struka. Ukrašen kragnom i vezom u istoj boji ili crvenim koncem. Na prednjici bi imao srebrene toke ili crnu dugmad koja bi bila posložena uzduž revera i prednjice i predstavljala diskretni ukras. Kraći prsluci nosili bi se zimi ispod maje ili kaputa a duži ljeti po košulji.Crveni prsluci bili su rijeđi jer se za tkanje takvog sukna morala farbati vuna što je predstavljalo dodatni posao pa su takve prsluke znali naručivati bolje stojeće obitelji kako bi pokazali svoj obiteljski status. Srebrene toke i vez na takvim prslucima zabilježen je u selima gornje Like.
  4. ĆEMER kožnati pojas izvezen ukrasnom kožom u bojama sa džepom na unutarnjoj strani. Služio je kao ukras i torba za stvari (novac, duhan i lula, oružje) vezao se na leđima i znao je poslužiti cijeli životni vijek jedne osobe. Izrađivali su ga seoski majstori , kožari, ponekad i po vlastitim željama naručioca. Poneki ćemeri zato su imali i metalne zakovice i bili bogato ukrašeni. Pojas je označavao također status osobe koja ga je nosila. Ćemer se zvao i pojas od sukna koji se šivao i ukrašavao vezom, nosili su ga mladi dečki prije nego što bi stasali za kolo. Mlladi dečki od 13 do 17 godina otprilike.
  5. ČARAPE pletene od bijele i crne vune, bijele čarape nosile su se u svim prilikama i zimi i ljeti preko hlača ili gaća. Crne su pletene do koljena i pri rubu ukrašene drugom bojom vune (najčešće zelenom),nosile su se također preko hlača ili gaća i u gornjem djelu ispod koljena bile su prevrnute za 5 do 6 cm. Crne čarape nosile su se same bez dodatnih natikača ili štucni. Plele su se u redove, 2 pravo 2 krivo.
  6. NATIKAČE ILI ŠTUCNE čarape izrađene posebnom tehnikom čipkanja. Nosile su se kao ukras preko bijelih čarapa i kopčale parićima sa strane. Donji dio pleo se prostim bodom kao čarapa a gornji dio kao ukras. Plele su se od posebno tanko upredene niti vune provučene kroz vosak.
  7. OPANCI KAPIČARI uglavnom zatvoreni izrađeni od crne kože ponegdje i pomalo ukrašeni u gornjem dijelu. Izrađivali su ih majstori kožari po narudžbi.
  8. COKLJE obuća koju su nosili siromašniji u svim prilikama. Izrađivale su se od vune pletenjem u jednom dijelu i podšivanjem donjeg i gornjeg pletenog dijela, stupanim suknom. Gornji dio pri nozi bio bi ukrašen određenom pletenom mustrom kombinacijom bojane vune.(cvijetići, lozice, kockice). U ovakvoj obući najčešće se sahranjivalo,što se još i danas u ponekim selima prakticira.
  9. OBOJCI uski komadi tkanog bijelog platna krojeni tako da se mogu omatati oko stopala i služe kao unutarnja čarapa. Nosili su se ljeti umjesto vunenih čarapa ili zimi uz vunene čarape kako bi zadržali temperaturu nogu. Najčešće su se izrađivali od dijelova i ostataka iznošene bijele odjeće.
  10. MAJA nosili su je uglavnom stariji muškarci umjesto bušta ili prsluka a zimi ispod kaputa. Plela se najčešće od sive vune na kopčanje ili bijelog finog pamuka ako se nosila u svečanim prilikama. Najčešće su zbog dužeg trajanja donji dijelovi rukava ispod nadlaktice i prsa bili opšiveni finim platnom koje bi poslužilo i kao ukrasni detalj.
  11. BUŠT izrađen od vune, pletenjem. Nosili su ga i mlađi i stariji osobito zimi ispod kaputa. Pleo se najčešće na V izrez kombiniranjem raznih mustri.
  12. ĆURAK duži kaput sa rukavima ravnog kroja. Šiven suknom uglavnom u crnoj boji. Nosio se u svim godišnjim dobima. Zimi zakopčan a ljeti prebačen preko ramena.
  13. CRVENKAPA crvena kapa sa resama ili kitama. Prvobitni i najstarije sačuvani uzorci su stožastog oblika na tjemenu i vezom određenih motiva (klasje, sunce, paunovo pero) od crvene čoje, vezene crnim pamukom. Okolo su bogato vezene ornamentima kružića i spirala koje danas nazivaju zečji skok, također crnim pamučnim koncem na crvenoj podlozi. Rese ili kite nizala su se na jednoj strani i sezale su do ramena iznad desnog uha.
  14. ŠUBARA kapa sašivena od janjeće kože uglavnom crna. Nosili su je stariji ljudi a zimi bi odvrnuli rub i pokrivali uši.
  15. UKRASNI DETALJI lula, nožoć, kubura, džepni sat, kratki mač.

 

 

RADNI DIJELOVI NOŠNJE:

  • KOŽUN može biti kratki i duži. Izrađen je od ovčje ili janjeće štavljene kože (postojale su kožare u većim gradovima (Otočac Gospić). Šiven je u tri djela leđa i dvije prednjice. Na prednjici sa glatke strane imao je džep a mogao je biti i ukrašen dodatnim komadima kože u boji kako bi ljepše izgledao pa bi se zimi znao nositi umjesto kaputa (ćurka), na prela. Kožun je štitio odjeću od nevremena i grijao zimi a znao je poslužiti i za sjesti kad bi se odmaralo.
  • TORBA muške torbe otkane su uglavnom tehnikom pretkivanja i nosile su se na leđima ili prako ramena. Bile su jednostavne bez dodatnih ukrasa. Stisnute u gornjem djelu oprticom. Djeca bi u školu nosila također tkane torbe uglavnom preko ramena.
Ažurirano Nedjelja, 21 Kolovoz 2011 05:49